Svečana sjednica Općinskog vijeća Centar povodom Dana nezavisnosti BiH

U svom obraćanju prisutnima načelnik Općine Centar dr. Nedžad Ajnadžić je kazao da ima posebno zadovoljstvo odati priznanje članovima ratnog Predsjedništva i Skupštine RBiH koji su svojim političkim radom učestvovali u stvaranju države Bosne i Hercegovine, a koji su danas na ovom svečanom skupu govorili o historijskom značaju Dana nezavisnosti BiH.

–Danas izgovorene historijske činjenice za ovom govornicom su posebno važne za mlađe generacije. Općina Centar će biti matrica i primjer svim općinama u državi BiH i državama u regiji kako se njeguje matrica mulitetničkog prostora koja nas može bez ikakvih problema dovesti u Evropsku uniju. Mi to želimo i hoćemo i pokazujemo kao primjerna lokalna zajednica da njegovanjem mulitetničkog, multikulturalnog i multikonfesionalnog prostora jeste evropski i civilizacijski benefit koji ćemo podupirati, što je u saglasnosti sa platformom koju je usaglasilo multietničko ratno Predsjedništvo na čelu sa prvim predsjednikom i vrhovnim komandantom Armije RBiH Alijom Izetbegovićem. Taj put želimo nastaviti i mislimo da je to najbolje moguće rješenje za sve one koji vole državu Bosnu i Hercegovinu, kazao je Ajnadžić.

Historijske činjenice o referendumu o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine, kada su se građani ove države izjašnjavali da li su za to da njihova domovina Bosna i Hercegovina na osnovu dotadašnjeg historijskog razvoja dobije status samostalne, nezavisne i suverene države, rekao je prof. dr. Mirko Pejanović, član ratnog Predsjedništva RBiH.

–Građani su se izjašnjavali sa DA ili NE na postavljeno referendumsko pitanje koje je glasilo: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive? Pitanje je zasnovano na formuli ZAVNOBIH-a, događaja od 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, kada je obnovljena naša državnost i potvrđeno da je Bosna i Hercegovina istovremeno država svih njenih građana i država ravnopravnih naroda. Na referendumu koji je trajao dva dana odazvalo se 2.073.000 građana ili 64,31 posto od ukupnog glasačkog tijela. Na službenom državnom biračkom spisku Bosne i Hercegovine u to doba bilo je 3.253.847 građana sa pravom glasa. Od 109 opština, referendum je uspješno organizovan i proveden u 107 opština, a nije proveden samo u Grahovu i u Drvaru. Većina građana koja je izašla na referendum se izjasnila da njihova država BiH dobije status suverene i nezavisne države i da nastavi historijski razvoj svoje državnosti unutar slobodnih država i naroda ujedinjene Evrope, odnosno 99,44 posto birača koji su pristupili glasanju, među kojima je znatan dio srpskog stanovništva u gradovima BiH, pozitivno se odredilo prema referendumskom pitanju. Već 6. aprila 1992. godine međunarodno priznanje je došlo od Evropske zajednice i njenih tada 12 država članica, a 22. maja 1992. godine kada je Sarajevo bilo u totalnoj opsadi, Bosna i Hercegovina je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda, čime je dobila međunarodno-pravni subjektivitet i kao suverena država postala subjekt međunarodnog prava, objasnio je Pejanović.

O periodu i historijskim dešavanjima koji su prethodili referendumu i sticanju nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kao neposredni akter tih dešavanja govorio je Miro Lazović, predsjednik Skupštine RBiH, koji je u tom svojstvu obavljao i funkciju člana ratnog Predsjedništva RBiH.

-U vrtlogu historijskih dešavanja koja su zahvatila našu zemlju u tom predratnom periodu Skupština RBiH je odlučila prihvatiti sugestiju Evropske zajednice da, ako želimo ostati cjeloviti, samostalni i nezavisni, to moramo uraditi putem referenduma, nakon čega je BiH po prvi put u svojoj historiji kao samostalna država dobila međunarodno priznanje. Danas nažalost nemamo onu Bosnu i Hercegovinu iz referendumskog pitanja, nemamo onu Bosnu iz platforme Predsjedništva RBiH u kojoj su učestvovali i Alija Izetbegović i Nijaz Duraković i Mirko Pejanović. Multietnička struktura Bosne i Hercegovine je tokom proteklog rata branila Bosnu i Hercegovinu i za takvu BiH su ginuli naši borci. Bosna i Hercegovine je danas duboko podijeljena i kao društvo i kao država. Podijeljena je neprincipijelnim mirovnim dogovorom u Dejtonu u kojem su velike sile i interesi odlučili da BiH izgleda ovako kakva je danas. Bez obzira na sve uvjeren sam da cjelovita BiH ima svoju budućnost, kazao je Lazović.

Svečanu sjednicu Općinskog vijeća Centar u povodu Dana nezavisnosti BiH uveličali su bosanskohercegovački glumac Rijad Gvozden sa prigodnim recitalom „Bosna“ autora Nedžada Ibrišimovića, hor Srednje muzičke škole u Sarajevu sa pjesmom „Zemljo moja“, te članica muzičke sekcije u Centru za mlade Gorica sa pjesmom „Za bolje sutra“.